KONDILOMI problem u 2025

Spolne bradavice, poznate i kao kondilomi, često se javljaju kao klinički znakovi infekcije humanim papiloma virusom (HPV) na genitalnom području, predstavljajući tako jednu od najučestalijih spolno prenosivih bolesti današnjice.

S obzirom na sklonost ponovnom javljanju (recidivima), dugotrajno liječenje i moguću povezanost s nastankom zloćudnih bolesti, genitalne HPV infekcije sve više postaju predmet istraživanja.

U narednom tekstu pružamo sveobuhvatne informacije o kondilomima – njihovoj povezanosti s HPV infekcijom, načinima nastanka, prepoznavanju, simptomima i dostupnim metodama liječenja.

FAKTORI RIZIKA

Svi koji su spolno aktivni, bez obzira na spol, izloženi su riziku od infekcije humanim papiloma virusom (HPV). Procjenjuje se da otprilike 80% spolno aktivnih osoba može biti zaraženo HPV-om u nekom razdoblju svog života.

Faktori rizika za infekciju humanim papiloma virusom (HPV) i razvoj genitalnih kondiloma uključuju:

• Rani početak spolne aktivnosti: Osobe koje počnu s seksualnim aktivnostima u mlađoj dobi imaju povećan rizik od izloženosti HPV-u.
• Rizično spolno ponašanje: Seksualni kontakt bez upotrebe zaštite, poput kondoma, povećava rizik od prijenosa HPV-a.
• Često mijenjanje spolnih partnera: Osobe koje često mijenjaju seksualne partnere imaju veći rizik od izloženosti različitim sojevima HPV-a.
• Muški partner koji često mijenja spolne partnere: Partner muškog spola koji često mijenja seksualne partnere može povećati rizik za ženskog partnera.
• Oslabljen imunološki sustav: Osobe s oslabljenim imunološkim sustavom, kao što su osobe s HIV-om ili one koje uzimaju imunosupresive, imaju veći rizik od razvoja HPV infekcije.
• Oštećena kožna i/ili sluznična barijera: Bilo kakva oštećenja kože ili sluznice genitalnog područja mogu olakšati ulazak HPV-u.
• Primjena oralnih kontraceptiva: Iako nije potpuno jasno, neka istraživanja sugeriraju da dugotrajna primjena oralnih kontraceptiva može povećati rizik od HPV infekcije.
• Pušenje cigareta: Pušenje cigareta povezano je s povećanim rizikom od raznih seksualno prenosivih infekcija, uključujući HPV.

Važno je napomenuti da se može smanjiti rizik od prijenosa HPV-a, ali nije potpuna. Redoviti medicinski pregledi i cijepljenje dostupno za određene dobne skupine mogu također pomoći u smanjenju rizika od HPV infekcije.

KAKO NASTAJU KONDILOMI

Kondilomi nastaju prijenosom humanog papiloma virusa (HPV) s osobe zaražene na nezaraženu osobu, obično tijekom intimnog kontakta s inficiranom kožom ili sluznicom. Ovaj prijenos često se događa tijekom vaginalnog, analnog ili oralnog spolnog odnosa, a ponekad je dovoljan i izravan kontakt “kože na kožu ili sluznicu” genitalnog područja.

Osim toga, infekcija genitalnim HPV-om može se dogoditi i putem neizravnog kontakta s predmetima koji su kontaminirani virusom. Također, moguća je infekcija djeteta tijekom porođaja ako je majka zaražena HPV-om.

Važno je naglasiti da kondilomi nisu uvijek rezultat samo spolnog kontakta, već se mogu prenijeti i drugim načinima kontakta s virusom.

GDJE SE KONDILOMI NAJČEŠĆE POJAVLJUJU?

Kondilomi ili spolne bradavice najčešće se pojavljuju na genitalnom i/ili analnom području.

Kod žena, kondilomi se obično lokaliziraju na stidnici (stidnim usnama), dok kod muškaraca mogu zahvatiti penis, mošnje ili prepucij (kožni nabor glavića muškog spolovila). Također, mogu se pojaviti na analnom području (analni kondilomi) i međici kod oba spola.

Kondilomi mogu zahvatiti i ulaz ili unutrašnji dio rodnice kod žena (vaginalni kondilomi), te, rjeđe, unutar mokraćne cijevi i kože anogenitalne regije kod oba spola.

Ponekad se kondilomi mogu pojaviti i u ustima, na jeziku, grlu te na koži u blizini prepona.

Važno je napomenuti da se lokalizacija kondiloma može razlikovati, ali u većini slučajeva zahvaćaju područje genitalija i anusa.

SIMPTOMI

Razvoj kondiloma, odnosno genitalne HPV infekcije, čest je kako kod žena tako i kod muškaraca.

Kod muškaraca, HPV kondilomi obično ne uzrokuju ozbiljne zdravstvene probleme, ali putem spolnog kontakta mogu prenijeti virus na njihove partnerice.

Zbog anatomskih i fizioloških razloga, uvjeti za razvoj infekcije su znatno povoljniji kod žena. Iz tog razloga, izuzetno je važno postaviti dijagnozu na vrijeme i, ako je potrebno, započeti odgovarajuće liječenje.

Iako su kod većine pacijenata kondilomi često bez simptoma, zbog njihovog položaja i veličine mogu uzrokovati sljedeće:

• Nelagoda: Ovo se odnosi na opću neugodu ili osjećaj smetnje, često povezan s prisutnošću kondiloma.
• Osjećaj pečenja: Može se doživjeti kao senzacija peckanja ili iritacije na mjestu gdje su kondilomi prisutni.
• Svrbež: Javlja se kao neprijatan osjećaj svrbeža na zahvaćenom području.
• Bolna osjetljivost: Kondilomi mogu uzrokovati bol ili osjetljivost, posebno tijekom dodira ili pritiska.
• Krvarenje tijekom spolnog odnosa: Mogu izazvati mikroozljede koje rezultiraju krvarenjem tijekom seksualnog kontakta.
• Otežano mokrenje: Povezano s nelagodom ili bolom pri mokrenju, što može biti posljedica prisutnosti kondiloma u genitalnom ili analnom području.

Važno je obratiti pažnju na ove simptome i potražiti stručnu medicinsku pomoć kako bi se pravovremeno dijagnosticirala i tretirala HPV infekcija i njezini simptomi.

KONDILOMI I INKUBACIJA

Kondilomi, poznati i kao genitalne bradavice, su izrasline koje se pojavljuju na genitalnim ili analnim područjima kao rezultat infekcije humanim papilomavirusom (HPV). Više od 100 tipova HPV-a postoji, ali samo neki od njih uzrokuju genitalne bradavice. Najčešće, tipovi HPV-a 6 i 11 su odgovorni za kondilome i važno je napomenuti da ti tipovi obično ne dovode do razvoja raka.

Inkubacioni period kondiloma može biti različit, krećući se od nekoliko tjedana do mjeseci pa čak i godina nakon izlaganja virusu. Tijekom ovog perioda, virus se razmnožava unutar tijela, ali nema vanjskih simptoma, što čini osobu neznajućim nosiocem i potencijalnim izvorom širenja virusa.

U svijetu medicinskih istraživanja, studije o HPV-u i kondilomima su brojne i raznovrsne, uključujući one koje se fokusiraju na epidemiologiju (proučavanje i analiza uzoraka, uzroka i učinaka zdravstvenih stanja u određenim populacijama), mehanizme prijenosa, utjecaj na ljudsko tijelo i metode za prevenciju i liječenje. Istraživanja pokazuju da upotreba kondoma može smanjiti rizik od prenosa HPV-a, ali ne pruža potpunu zaštitu. Cjepiva protiv HPV-a nude zaštitu od najštetnijih tipova i preporučuju se za primjenu prije početka seksualne aktivnosti.

Kondilomi se mogu manifestirati kao male izbočine ili veće cvjetačaste formacije, a liječenje uključuje metode poput topikalnih lijekova, krioterapije (zamrzavanje tkiva), elektrokauterizacije (spaljivanje tkiva), laserske terapije ili kirurškog uklanjanja. Međutim, iako se bradavice mogu ukloniti, virus ostaje u tijelu, što znači da postoji mogućnost ponovne pojave bradavica.

Prevencija kondiloma uključuje edukaciju o seksualnom zdravlju, korištenje barijernih metoda zaštite kao što su kondomi, i cijepljenje protiv HPV-a. Cjepiva su se pokazala izuzetno učinkovitima u sprečavanju infekcija visokorizičnim tipovima HPV-a koji su najčešće povezani s genitalnim bradavicama i rakom vrata maternice.

Važno je naglasiti da iako kondilomi mogu biti psihološki stresni i estetski neugodni, oni su obično benigni i mogu se uspješno tretirati. Preventivne mjere, redoviti zdravstveni pregledi i testiranja na seksualno prenosive bolesti su ključni za održavanje seksualnog zdravlja.

Kroz medicinska istraživanja, utvrđeno je da obrazovanje o HPV-u, njegovim načinima prijenosa, simptomima i liječenju, kao i o dostupnim preventivnim mjerama, ima ključnu ulogu u smanjenju incidencije kondiloma i drugih stanja povezanih s HPV-om. Kontinuirano obrazovanje i svijest o HPV-u su esencijalni za javno zdravlje i individualnu zaštitu.

DA LI SU KONDILOMI OPASNI??

Kondilomi, poznati i kao genitalne bradavice, uzrokovani su određenim tipovima humanog papilomavirusa (HPV), najčešće tipovima 6 i 11. Generalno, kondilomi se smatraju niskorizičnim u smislu razvoja raka, jer tipovi HPV-a koji ih uzrokuju nisu oni koji su visokorizični za razvoj raka. Međutim, njihova prisutnost može ukazivati na infekciju HPV-om, što može nositi druge zdravstvene rizike, uključujući visokorizične tipove HPV-a koji mogu dovesti do raka grlića maternice, vulve, vagine, penisa i anusa​​.

Iako kondilomi sami po sebi obično nisu opasni, oni mogu uzrokovati psihološku nelagodu i socijalnu stigmu zbog svog izgleda. Također, mogu biti neugodni ili bolni, posebno ako se nalaze na područjima koja su podložna trenju. Kondilomi mogu uzrokovati komplikacije kao što su uretralna opstrukcija kod genitalnih bradavica, formiranje čireva i sekundarna infekcija. Osim toga, kod trudnica, kondilomi mogu rasti brže zbog promjena u hormonalnoj ravnoteži i mogu komplicirati proces poroda​​​​.

Prevencija kondiloma uključuje cijepljenje protiv HPV-a, upotrebu kondoma tijekom seksualnih aktivnosti i redovite medicinske preglede. Cjepivo protiv HPV-a može spriječiti infekcije najčešćim tipovima koji uzrokuju kondilome i visokorizičnim tipovima koji mogu dovesti do raka. Preporučuje se cijepljenje dječaka i djevojčica u dobi od 11 do 12 godina, iako se cjepivo može primijeniti i ranije, a serija cijepljenja treba biti dovršena do 13. godine starosti​​​​.

Dakle, dok kondilomi sami po sebi obično nisu opasni, prisutnost kondiloma može biti znak infekcije HPV-om, koja može nositi druge zdravstvene rizike. Zbog toga je važno redovito pratiti seksualno zdravlje i poduzeti korake za prevenciju HPV infekcije.

Za dodatne informacije, možete posjetiti sljedeće izvore:

• NCBI Bookshelf za općenite informacije o genitalnim bradavicama i HPV-u: Genital Warts – StatPearls – NCBI Bookshelf i Human Papillomavirus – StatPearls – NCBI Bookshelf
• Clinical Infectious Diseases za smjernice o liječenju i upravljanju anogenitalnim bradavicama: Human Papillomavirus and Genital Warts: A Review of the Evidence
• Frontiers in Epidemiology za informacije o epidemiologiji i teretu bolesti povezanih s HPV-om: Epidemiology and Burden of Human Papillomavirus and Related Diseases

KAKO SE POSTAVLJA DIJAGNOZA?

Dijagnoza promjena koje uzrokuju HPV tipovi niskog rizika, poznate kao kondilomi, postavlja se putem detaljnog razgovora o medicinskoj prošlosti (anamneza) i kliničkog pregleda kako kod žena, tako i kod muškaraca.

Osnovna metoda za postavljanje dijagnoze genitalnih bradavica je ginekološki ili urološki pregled. Tokom pregleda, anogenitalna regija pažljivo se pregledava uz pomoć jakog svjetla i povećala. Genitalna HPV infekcija često rezultira nastankom šiljastih, ravnih ili invertiranih tvorbi na koži ili sluznicama, poznatih kao kondilomi.

Ponekad je potrebno koristiti dodatne tehnike, kao što je premazivanje tkiva octenom kiselinom i primjena kolposkopa, kako bi se otkrile promjene koje nisu vidljive golim okom (subklinička infekcija).

Kod žena, citološki pregled, poznat kao PAPA test, koristi se za otkrivanje promjena na stanicama vrata maternice uzrokovanih HPV-om. Kod muškaraca, iako često uzorak nije zadovoljavajući, može se napraviti bris spolovila, ušća mokraćne cijevi ili genitalne regije.

S obzirom na nedostatak univerzalno prihvatljive metode probira kod muškaraca, oni se često smatraju prenosiocima HPV-a, a ne dobivateljima dijagnoze.

Za preciznu dijagnozu genitalne HPV infekcije danas se često koristi molekularna dijagnostika koja dokazuje prisutnost DNA humanog papiloma virusa u uzorku tkiva ili brisu vrata maternice.

Nakon dokazane HPV infekcije, preporučuje se tipizacija virusa kako bi se procijenio rizik od zloćudnih promjena i planiralo daljnje liječenje. Važno je napomenuti da kondilome najčešće uzrokuju HPV tipovi niskog rizika, no ponekad ih mogu izazvati i visokorizični tipovi HPV-a.

KONDILOMI I TRUDNOĆA

Ako ste trudni, nećete prenijeti infekciju HPV-om na svoje nerođeno dijete. Ipak, postoji rizik od infekcije ploda tijekom prolaska kroz porođajni kanal inficirane majke.

Dijagnoza kondiloma (kondilomatoze) tijekom trudnoće ne mora nužno ozbiljnije utjecati na zdravlje majke i djeteta. No, zbog veličine i lokacije, kondilomi ponekad zahtijevaju odgovarajući tretman prije završetka trudnoće. Prisutnost kondiloma u porođajnom kanalu može otežati prirodan porod, čak i spriječiti prolazak fetusa. Osim toga, može dovesti do infekcije novorođenčeta, što može rezultirati stanjem poznatim kao rekurentna respiratorna papilomatoza. U takvim slučajevima, može se razmotriti i carski rez.

Obzirom na to da promjene uzrokovane genitalnim HPV-om mogu nastati tijekom trajanja trudnoće, uz redoviti ginekološki pregled, preporučuje se i redovita kontrola PAPA-testom radi praćenja eventualnih promjena.

Ove mjere su važne kako bi se osiguralo zdravlje trudnice i sprječavanje mogućih komplikacija tijekom porođaja.

Kako prepoznati kondilome?

Genitalne ili spolne bradavice, poznate i kao kondilomi, obično se manifestiraju kao ružičasto-bjelkaste bradavičaste tvorbe koje su meke, vlažne, uzdignute (šiljaste) ili ravne, slične bradavicama koje se mogu pojaviti na rukama.

Postoje različite vrste kondiloma:

• Šiljasti kondilomi: Najčešći klinički oblik genitalne HPV infekcije. Pojavljuju se kao jedna ili više blago uzdignutih bradavica sličnih cvjetači. Obično su benigni i javljaju se podjednako kod žena i muškaraca. Većina šiljastih kondiloma uzrokovana je HPV tipom 6 i 11, ali mogu sadržavati i visokorizične tipove.
• Ravni kondilomi: Ravne bradavice koje su manje uzdignute od šiljastih kondiloma.
• Gigantski kondilomi: Rijetka manifestacija genitalne HPV infekcije, često povezana s oslabljenim imunološkim sustavom. Nastaju iz postojećih šiljastih kondiloma i mogu se razviti u masivnu tumorsku tvorbu anogenitalne regije. Budući da postoji rizik od prelaska u zloćudni oblik, važna je rana dijagnoza i liječenje.

Prepoznavanje kondiloma može biti ključno za pravovremeno liječenje. Ako primijetite bilo kakve promjene na genitalnom području, važno je konzultirati se s liječnikom radi dijagnoze i odgovarajućeg postupanja.

Kondilomi ili papilomi?

Papilomi, kao i kondilomi, u određenom postotku slučajeva, uzrokovani su HPV virusom.

Razlika između ova dva stanja temelji se na prisutnosti koilocita, što su stanice promijenjenog izgleda inficirane HPV-om, a očito su PAPA-testom. Šiljasti kondilomi imaju koilocite, što može ukazivati na veći rizik od zloćudne progresije u usporedbi s papilomima. Papilomi su HPV-inficirane lezije koje su još uvijek nedovoljno razvijene.

Osim toga, s obzirom na lokaciju, papilomi uzrokovani humanim papiloma virusom obično se pojavljuju u usnoj šupljini, dok kondilomi zahvaćaju anogenitalnu regiju.

Bitno je napomenuti da, iako su oba uvjetovana HPV-om, praćenje razlika i pravovremeno konzultiranje s liječnikom ključni su za odgovarajuće liječenje i praćenje stanja.

Liječenje kondiloma

U 90% slučajeva, genitalna HPV infekcija prolazi sama od sebe u razdoblju od 6 mjeseci do 2 godine, dok kod manjeg broja bolesnika ista može trajati dugi niz godina.

Nažalost, trenutno ne postoji specifičan lijek za genitalnu HPV infekciju, ali promjene na koži i/ili sluznici uzrokovane istom uspješno se liječe.

Iznimno je važno pravovremeno i adekvatno liječiti sve partnere. Odabir terapije ovisi o općem stanju i dobi bolesnika te obliku, veličini i lokalizaciji promjena.

Budući da se genitalna HPV infekcija najčešće pojavljuje u mladoj, generativno sposobnoj populaciji, izrazito je važno što manje oštećivati okolno tkivo i sačuvati reproduktivnu funkciju.

Pročitajte još sve vezano na temu Virusne Bradavice

Kako se uklanjaju kondilomi?

Iako liječenje kondiloma često nije potpuno zadovoljavajuće zbog mogućnosti ponovnog javljanja , evo nekoliko metoda koje se primjenjuju za njihovo uklanjanje.

Spolne bradavice se mogu ukloniti premazivanjem, pri čemu se danas često koristi podofilin. Također, primjenjuje se smrzavanje kondiloma, poznato kao krioterapija tekućim dušikom, spaljivanje ili kirurško uklanjanje.

Bitno je napomenuti da je primjena podofilina tijekom trudnoće strogo kontraindicirana zbog mogućeg teratogenog djelovanja na fetus.

Hirursko uklanjanje kondiloma omogućuje odstranjivanje većih spolnih bradavica, ali ima svoje nedostatke, uključujući visok postotak recidiva, bol i ožiljke.

Promjene na sluznici vrata maternice liječe se laserskim uklanjanjem zaraženog dijela, elektrokoagulacijom ili hirurskim zahvatima.

Laser se često koristi za uklanjanje kondiloma, jer omogućuje precizno uklanjanje zaraženog tkiva bez stvaranja postoperativnih ožiljaka.

Uprkos različitim metodama uklanjanja kondiloma, važno je naglasiti da ove metode liječe samo posljedice djelovanja genitalnog HPV-a i ne omogućuju potpuno izlječenje organizma od virusa.

PREVENCIJA

S obzirom na nedostatak specifičnog liječenja, veliki naglasak se stavlja upravo na prevenciju HPV infekcije, koja može dovesti do pojave kondiloma.

Najpouzdaniji i najučinkovitiji način sprječavanja genitalne HPV infekcije, odnosno nastanka kondiloma, je apstinencija – suzdržavanje od spolnog odnosa. Spolni kontakt bez odgovarajuće zaštite predstavlja iznimno visoki rizik za prijenos različitih spolno prenosivih bolesti, uključujući i HPV infekciju.

Iako korištenje kondoma nije apsolutna zaštita od infekcije, svakako se preporučuje jer značajno smanjuje mogućnost prijenosa genitalne HPV infekcije.

Vitalno je naglasiti da se upotrebom dostupnih metoda preventivne zdravstvene zaštite, uključujući zdravstveno obrazovanje, cijepljenje protiv HPV-a te redovite preventivne preglede (kao što je PAPA test kod žena), može značajno smanjiti rizik od razvoja teških posljedica i sačuvati reproduktivno zdravlje žena i muškaraca.

Kako bi postigli maksimalnu učinkovitost cijepljenja, preporučuje se provoditi ga u mlađoj životnoj dobi, prije početka spolnog života.

Odgovorno spolno ponašanje i redoviti preventivni pregledi predstavljaju brigu o vlastitom zdravlju i zdravlju partnera, što je ključno za očuvanje dobrobiti oba spola.

Za vise savjeta i detalja posjetite nasu facebook stranicu https://www.facebook.com/kurijeociibradavice/

Posjetite i web stranicu Kurijeoci.ba i saznajte još prirodnih recepata za lječenje bradavica

LITERATURA:

Condylomata Lata Biao Tang M.Mand Xiaoli Chang, M.M.

Human Papillomavirus Typing in Reporting of Condyloma, Lippincott Williams & Wilkins